Friends, Foes, and Families : Polish-Hungarian Relations in the Mid-Thirteenth Century = Prijatelji, neprijatelji, obitelji : Poljsko–ugarski odnosi sredinom 13. stoljeća

Barabás, Gábor (2025) Friends, Foes, and Families : Polish-Hungarian Relations in the Mid-Thirteenth Century = Prijatelji, neprijatelji, obitelji : Poljsko–ugarski odnosi sredinom 13. stoljeća. RAD Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti : Razred za Društvene Znanosti, 59. pp. 31-65. ISSN 1330-0768 (nyomtatott); 1848-7904 (online)

Preview

Text Barabás.2025.RAD_59_3.pdf - Published Version Download (617kB) | Preview

Abstract

The paper aims to analyse Polish-Hungarian relations in the mid-thirteenth century from the perspective of the relationship between King Béla IV of Hungary and the Piast princes of Poland. More broadly, it examines the role of the Piast coalitions in the most significant series of conflicts of the period, namely, the Bohemian–Hungarian struggle for the so-called Babenberg legacy, i.e. the duchies of Austria and Styria. The study focuses on the family ties and alliances of the ruling dynasties – the Árpáds of Hungary and the Piasts of Poland – by analysing the effects of the turbulent internal relations among the Piast princes of the Polish duchies. | Autor u radu analizira poljsko–ugarske odnose sredinom XIII. stoljeća kroz odnose između ugarskoga kralja Bele IV. i poljskih velikih knezova iz dinastije Pjastović, a u kontekstu utjecaja koalicija dinastije Pjastović na važne političke sukobe u tom razdoblju u borbi za tzv. Babenberšku baštinu, odnosno, borbu za vojvodstva Austrije i Štajerske. Središte istraživanja čine obiteljske veze i savezništva dviju vladarskih dinastija, ugarskih Arpadovića i poljskih Pjastovića, analizirajući učinke turbulentnih unutarnjih dinastičkih odnosa. Većina vladara iz dinastije Pjastović koji su podržavali ugarskoga kralja Belu IV. bila je u srodstvu s ugarskom dinastijom Arpadović. Bolesław V. Stidljivi, knez Krakova, i Bolesław Pobožni, vladar Velike Poljske, bili su zetovi Bele IV., dok se Leszek II. Crni, kasnije knez Krakova, oženio unukom ugarskoga kralja. Inicijalno je i Vladislav Opolski, knez iz dinastije Pjastović koji nije bio u srodstvu s Belom IV., stao na njegovu stranu protiv Otokara II., kralja Češke. Iako je kasnije prešao na stranu susjednog češkog vladara, značajno je njegovo sudjelovanje u borbama na ugarskoj strani. Smatram da je uz Vladislavove neposredne političke i financijske interese određenu je ulogu u odluci koga poduprijeti moglo imati i podrijetlo njegove majke, kneginje Viole, koja je bila ugarskog, ruskog ili možda dalmatinskog podrijetla. Ova se pretpostavka temelji na analizi izvora koji se odnose na Vladislavove roditelje. Podrijetlo Viole već je dugo predmet rasprava u historiografiji, no njezina povezanost s pripadnikom dinastije Arpadovića, vojvodom Kolomanom Slavonskim, predstavlja dodatni argument u prilog toj interpretaciji. Nadalje, Vladislavov otac, Kazimir Opolski, prema podacima iz kasnije ugarske kraljevske povelje i posrednim dokazima, vjerojatno je sudjelovao u križarskom pohodu kralja Andrije II. 1217./1218. godine, što čini dodatnu poveznicu između opolskih Pjastovića i ugarskih Arpadovića. S obzirom da postojeći izvori ne nude eksplicitna tumačenja, u radu se iznosi nekoliko hipoteza koje podupiru ove tvrdnje.

Actions (login required)

View Item